AKCIJSKI PROGRAM SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA EU ZA PERIOD 2011-2020

20. 07. 2010. Europska je komisija usvojila novi (četvrti) Akcijski program sigurnosti cestovnog prometa za period 2011-2020. Program je nastavak 3-eg akcijskog programa (period 2001-2010) kojim su postignuti značajni rezultati na planu povećanja sigurnosti na cestama EU:

- u periodu provedbe 3-eg akcijskog programa na cestama je EU spašeno gotovo 80,000 života

- broj je poginulih smanjen za 36% (usporedba između 2001 i 2009 godine)

- procjenjuje se da će, krajem 2010 godine, broj poginulih u usporedbi sa 2001 godinom biti manji za 40%

- najbolji je rezultat postigla Latvija (54% manje poginulih) a slijede Španjolska (53%), Estonija (50%) i Portugal (50%)

- jedine dvije zemlje koje su u promatranom periodu zabilježile povećanje broja poginulih su Malta (31%) i Rumunjska (14%)

- usprkos značajnom poboljšanju stupnja cestovne sigurnosti nije u potpunosti ispunjen plan kojim je zacrtano smanjenje broja poginulih za 50%

 

Povodom inauguracije novog Programa podpredsjednik je EU komisije, ujedno zadužen za pitanja prometa, Siim Kallas izjavio: „Stotinu osoba dnevno pogiba na našim cestama. Od 2001 godine napravili smo značajan korak naprijed te smo uspjeli spasiti gotovo 80,000 života. Međutim, broj je poginulih i ozlijeđenih još uvijek neprihvatljiv. U fokusu naših aktivnosti u slijedećem će periodu biti pitanja kakova vozila voze naši građani (faktor vozilo), po kakovim se prometnicama kreću (faktor infrastruktura/cesta) te na koji način upravljaju vozilima (faktor čovjek). U Akcijskom programu za period do 2020 godine želimo broj poginulih smanjiti za daljnjih 50%.“

PODACI STANJA CESTOVNE SIGURNOSTI U EU ZA 2009 GODINU

- 2009 godine na cestama je EU poginulo više od 35,000 osoba

- na svakog poginulog još su 4 osobe s trajnim invaliditetom

- na svakog poginulog još su 10 teško ozlijeđenih i 40 lakše ozlijeđenih osoba

TEMELJNE ODREDNICE NOVOG AKCIJSKOG PROGRAMA

Osnovna je svrha novog Akcijskog programa odrediti glavne smjernice i okvire djelovanja te uspostaviti zajedničke ciljeve. Ove će smjernice, okviri i ciljevi biti podloga za izradbu nacionalnih strategija zemelja članica. Pojedine zemlje moraju usmjeriti svoje aktivnosti prioritetno na područja na kojima bilježe najlošije rezultate, koristeći kao repere rezultate koje postižu najuspješnije članice u pojedinom području djelovanja.

Posebno se istiće da cestovna sigurnost u najvećoj mjeri ovisi o ponašanju sudionika. Sukladno toj konstataciji, posebnu pozornost valja usmjeriti na podrućja edukacije, praktične obuke i zakonodavstva odnosno poštivanja pravila i propisa. Usprkos tome, sustav sigurnosti cestovnog prometa mora biti uspostavljen na način da uzima u obzir i mogućnost ljudske pogreške. Tu se prvenstveno radi o mjerama koje valja poduzeti da se smanje posljedice nesreća a radi se o poboljšanju sigurnosnog aspekta cestovne infrastrukture i vozila te pružanju efikasne žurne medicinske pomoći. Ovaj je pristup popularno nazvan „infrastruktura i vozila koja opraštaju“.

Kao zajedničke prioritete navode se slijedeće aktivnosti:

- uspostava strukturiranog i koherentnog okvira za suradnju koji se temelji na principima „best practice“ modela kao neophodne pretpostavke za implementaciju efikasnih strateških politika pojedinih članica u periodu 2011-2020.

- uspostava strategije koja se fokusira na smanjenje broja ozlijeđenih osoba u prometnim nezgodama te optimalizacije sustava pružanja žurne medicinske pomoći ozlijeđenima

- poboljšanje stupnja cestovne sigurnosti najugroženijih kategorija sudionika u prometu, osobito motociklista, kategorije sudionika koja i dalje bilježi porast stradavanja

Akcijski program definira sedam temeljnih ciljeva i aktivnosti u slijedećoj dekadi:

Cilj 1. Poboljšati edukaciju i praktičnu obuku sudionika

- osnovni je cilj poboljšanje kvalitete sustava stjecanja vozačkih dozvola (ispiti) i obuke vozača

- poseban je fokus na mladim, neiskusnim vozačima

- poanta je na usvajanju principa trajne, kontinuirane edukacije

- motivirati će se praksa što dužeg perioda praktične vožnje kandidata prije polaganja vozačkog ispita (stjecanje iskustava)

- EU Komisija će, zajedno sa zemljema članicama, raditi na uspostavi zajedničkog programa/modela edukacije i praktične obuke te uspostavi temeljnih kriterija za stjecanje zvanja vozačkog instruktora

Cilj 2. Povećati stupanj poštivanja prometnih propisa i pravila

- temeljem analiza prethodnog Akcijskog programa došlo se do zaključka da je poštivanje prometnih propisa i pravila jedan i dalje od temeljnih preduvjeta za povećanje nivoa sigurnosti. Stoga treba pooštriti i intenzivirati mjere kontrole

- poboljšati će se sustav razmjene informacija među zemljama članicama, osobito o počiniteljima težih prekršaja u prometu

- intenzivirati će se provođenje ciljanih kontrola vezanih uz sigurno odvijanje prometa. Kontrole i kampanje potrebno je popratiti adekvatnim informativno-promotivnim aktivnostima

Cilj 3. Poboljšati sigurnost cestovne infrastrukture

- primjena visokih sigurnosnih standarada vezanih uz autoceste i glavne ceste proširiti će se i na ostale prometnice

- EU Komisija će brinuti da se financiranje iz EU fondova vezano uz izgradnju cestovne inrastrukture garantira samo za one objekte koji se grade uz primjenu visokih sigurnosnih standarda

Cilj 4. Poboljšati sigurnost vozila

- pooštriti će se i harmonizirati standardi vezani uz redovne kontrole tehničke ispravnosti vozila

- uvesti će se standardi za povremene kontrole tehničke ispravnosti vozila na cestama

- raditi će se međusobnom priznavanju rezultata tehničke kontrole ispravnosti među zemljama članicama

- raditi će se na daljnjim poboljšanjima aktivne i pasivne sigurnosti vozila, osobito motocikala i vozila na električni pogon

Cilj 5. Promovirati i poticati uporabu modernih tehnologija u domeni cestovne sigurnosti

- dalje će se razvijati sustav ITS (Intelligent Transport Systems)

- razmotriti će se šira uporaba modernih sigurnosnih sustava kao što su to V2V (razmjena informacija među vozilima u kretanju), V2I (razmjena informacija između vozila i infrastrukture) i I2I (razmjena informacija infrastrukture), ADAS (Advanced Driver Assistance Systems)...

- proširiti uporabu sustava e-Call

Cilj 6. Poboljšanje sustava žurne medicinske pomoći i skrbi o ozlijeđenima

- EU Komisija će, zajedno sa zemljama članicama, predložiti uspostavu globalne strategije u cilju smanjenja broja ozlijeđenih, poboljšanju sustava žurne medicinske pomoći i skrbi o ozlijeđenima u prometnim nesrećama

Cilj 7. Poboljšanje sustava zaštite najugroženijih kategorija sudionika

- detektira se da je najugroženijim kategorijama sudionika u prometu (motociklisti, vozači mopeda, biciklisti i pješaci) do sada posvećena nedovoljna pozornost što je rezultiralo činjenicom da su statistički podaci o stradanjima i dalje vrlo loši. Tako, na primjer, u 2008 godini 45% smrtnih slučajeva u cestovnom prometu otpada na ovu kategoriju sudionika. U okvirima novog Akcijskog plana veću pozornost posvetiti ovoj kategoriji

- provoditi će sa akcije i aktivnosti povećanja svijesti o „ranjivosti“ motociklista i vozača mopeda od strane ostalih sudionika u prometu

- raditi će se na daljnjem razvoju, standardizaciji i usavršavanju tehnoloških sustava za zaštitu motociklista i vozača mopeda (zaštitna odjeća i obuća, zračni jastuci u odjeći, ugradnja sustava e-Call, instaliranje sustava ABS

- zemlje će se članice poticati da se fokuiraju na pooštravanje mjera protiv prekršitelja propisa, osobito motociklista i vozača mopeda (obvezno nošenje zaštitne kacige, vožnja bez odgovarajuće dozvole, kontrola brzine kretanja...)

- poticati će se poboljšanja pri gradnji cestovne infrastrukture kako bi se omogućilo sigurnije kretanje najugroženijih kategorija

Osim navedenih ciljeva i mjera EU Komisija će osobito:

- pomno pratiti pravilnu primjenu EU legislative u pojedinim zemljama članicama

- poticati suradnju na bilateralnom planu

- poboljšati sustav prikupljanja podataka i analize jačajući ulogu ERSO (European Road Safety Observatory)

- razmotriti mogućnost usvajanja zajedničkih principa vezanih uz istraživanje uzroka prometnih nesreća