Na autocesti od Zagreba do Karlovca zaustavni trak proširit će se na širinu voznog traka i za najvećih gužvi na toj dionici služit će kao treći prometni trak. To je jedan od zaključaka studije izvodljivosti za projekt prilagodbe infrastrukture na relaciji Zagreb – Karlovac čija je izrada nedavno završena i sufinancirana je iz fondova EU.
Autocesta od Zagreba do Karlovca, dužine 38,6 kilometara, najstarija je i jedna od najopterećenijih dionica autoceste u RH s prosječnim godišnjim dnevnim prometom u 2019. od 40.774 vozila i prosječnim ljetnim dnevnim prometom od 67.345 vozila. S obzirom na to da je izgrađena još 1972., ne udovoljava suvremenim sigurnosnim i okolišnim standardima. Prometno opterećenje na toj dionici znatno varira po mjesecima i najveće je opterećenje u ljetnoj sezoni, kada su na autocesti i povremeni zastoji. U tvrtki Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) očekivali su da će studija pokazati potrebu izgradnje trećeg traka između Zagreba i Karlovca, na što su ukazivali prethodno izrađeni dokumenti poput masterplana, no u Jaspersu (zajedničkoj pomoći za potporu projektima u europskim regijama) ipak su, kažu nam u ARZ-u, zaključili da ta dionica nema dovoljno velik promet tijekom cijele godine za gradnju trećeg traka. Stoga će se prilagođeni zaustavni trak za najvećih gužvi ljeti koristiti kao vozni uz jasno postavljenu signalizaciju. Osim toga, na dionici od Zagreba do Karlovca, prema rezultatima studije, predviđa se još niz zahvata. Tako će se ići u njenu modernizaciju će se postaviti zaštita od buke, ugraditi novi sustav odvodnje, postaviti prometna signalizacija i oprema poput nove zaštitne ograde. Obnovit će se i 60 posto kolničke konstrukcije, odnosno svi slojevi, a izgradit će se i dva nova čvora – Selce (novi čvor Karlovac) i Stupnik te rekonstruirati čvor Jastrebarsko. Usto, ugradit će se sustav za vaganje teških teretnih vozila, a na toj dionici bit će i osigurana parkirališta za kamione. Procijenjeni troškovi svih tih zahvata iznose 776,400.000 kuna bez PDV-a, a projektom je, osim izgradnje, obuhvaćena i priprema, promidžba i vidljivost te upravljanje projektom i administracija, što daje ukupne njegove troškove od 848,900.000 kuna. Pripremna faza projekta trajat će od 2020. do 2024. a radovi bi trajali od 2024. do 2027. U studiji se navodi i da je financijska analiza pokazala da ovaj projekt nije financijski isplativ, ali i da su ti rezultati karakteristični za velike infrastrukturne projekte javne namjene pa se upravo zbog toga razvojni projekti financiraju javnim sredstvima, uz uvjet da se dokaže društvena korisnost.
Tako se među ostalim navodi i da društvene koristi nadilaze društvene troškove. Najznačajnije koristi su smanjenje buke, smanjenje u rizicima nesreće, ušteda vremena, smanjenje operativnih troškova vozila, smanjenje emisije CO2, smanjenje emisije štetnih plinova… Postoji niz koristi koje je teško kvantificirati, a imaju vrijednost za društvo kao što su poboljšana kvaliteta života lokalnog stanovništva, pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša… Konačni zaključak studije je da je ova investicija, prema tehničkim karakteristikama odabrane varijante, društveno isplativa i optimalna, a doprinosi ostvarenju svih zadanih ciljeva. Projekt je prihvatljiv za sufinanciranje EU, uz maksimalan iznos sufinanciranja od 76,43 posto prihvatljivih troškova, odnosno 648,778.655 kuna.
Izvor: večernji list