KONFERENCIJA – VISION ZERO / SIGURNA BUDUĆNOST PROMETA
Predstavnici Udruge Sigurnost u prometu nazočili su 09. rujna 2025. Konferenciji VISION ZIRO – sigurna budućnost prometa u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Nakon uvodnih govora Mladena Miletića, glavnog urednika Poslovnog dnevnika i Andro Pavuna, pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba uslijedila je prezentacija Josipa Matija, voditelja službe prometne policije, Ravnateljstva policije pod nazivom „Hrvatska na putu prema Vision Zero“, istaknuvši kako je glavni cilj Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH za razdoblje 2021. – 2030. 50% smanjenja broja smrtno stradalih i teško ozlijeđenih osoba do 2030. godine u odnosu na referentnu 2019. godinu što znači 148 poginulih osoba, u 139 prometnih nesreća sa poginulima te 1106 teško ozlijeđenih osoba. Također je istaknuo kako je 2024. godine smrtno stradalo 239, 35 osoba manje nego 2023 tako da je 2024. godina bila najbolja nakon covid godine 2020.
Nastavno je da su gotovo svi statistički podaci u prvih osam mjeseci ove godine bolji nego 2024. osim broja smrtno stradalih kojih je evidentirano 194 osoba ili 29 (+17,6%) više nego 2024. godine!? Osvrnuo se i na problematiku sudjelovanje djece mlađe od 14 godina u prometu sa e-romobilima i njihovog stradavanja iako prema zakonu djeca mlađa od 14 godina ne smiju voziti e-romobile.
Također navodi da su pokrenute aktivnosti za Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama sa intencijom povećanja iznosa kazni kako bi iste postale demotivirajuće za prekršitelje.
NOVE PERSPEKTIVE PROMETNE SIGURNOSTI prezentirali su:
dekan Fakulteta prometnih znanosti Izv.prof.dr.sc. Marko Šoštarić (novi pravci prometne sigurnosti / 5e)
pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju, Hrvatskog psihološkog društva Mr.sc. Ljiljana Mikuš (Psihološki aspekti sigurnosti vozača, sa akcentom na umor vozača)
predsjednik Organizacijskog odbora Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja Mr.sc. Krunoslav Ormuž (inovacije u sudskom vještaćenju prometnih nesreća-novi pristupi i tehnologije)
U prvom panelu INFRASTRUKTURA I TEHNOLOGIJA – pametne ceste i digitalna sigurnost sudjelovali su Mr.sc. Davor Bičinić (HAC), Mijo Majstorović (Grad Zagreb), Robert Manenica (principal,HT) i Doc.dr.sc. Krešimir Vidović (Ericsson Nikola Tesla)
U drugom panelu KRIZNA MOBILNOST – upravljanje prometom u kriznim situacijama sudjelovali su Dr.sc. Sinan Alispahić (HA), Prim.mr. Maja Grba-Bujević ,dr.med., Željko Grubišič (predsjednik HCK) i Josip Mataija (Služba prometne policije-Ravnateljstvo policije)
U posljednjem panelu POLITIKA I JAVNI ANGAŽMAN – Zakonodavstvo,prevencija i društvena odgovornost sudjelovali su Georg-Davor Lisicin, dipl.ing. (Udruga SUP) i Doc.dr.sc. Ivan Mišetić (HUP)
Gospodin Lisicin ponovo predlaže da se po uzoru na najbolju europsku praksu osnuje nezavisno tijelo/Agencija za sigurnost cestovnog prometa čije osnivanje je bilo i predviđeno 5. Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. -2020. Također je ukazao na nepovoljnu praksu 70% sufinanciranja preventivnih aktivnosti subjekata civilnog društva(udruge) koji nemaju izvornih prihoda za pokriće preostalih 30% ukupnih troškova. U slučaju opravdanosti projekta predlaže 100 % financiranje namjenskim sredstvima NPSCP uz strogi nadzor trošenja sredstava.
Zbog ograničenog vremena trajanja panela nažalost nije bilo moguće ukazati na slijedeće činjenice i okolnosti važnim sa ocjenu stanja sigurnosti cestovnog prometa i prijedloge za poboljšanja.
Prema podacima objavljenim u dokumentu PIN – REPORT za 2025. ERSC (European Transport Safety Council) u Hrvatskoj je 2024. poginulo 239 ili 62 poginule osobe na 1.000.000 stanovnika što nas , svrstava na dno ljestvice 27 zemalja EU dok je prosjek EU 45 poginulih. Iza RH smjestile su se Litva (64), Bugarska (72) i Rumunjska (77).
Situacija je još nepovoljnija u odnosu na pokazatelj za ocjenu stanja sigurnosti cestovnog prometa broja poginulih na milijardu prevaljenih kilometara. U RH 9,2 osobe, dok je prosjek EU 5,0.
Praćenjem i uvažavanjem ovih pokazatelja dobili bi objektivniju sliku stanja sigurnosti cestovnog prometa u RH, odnosno ostvarivanja ciljeva NPSCP.
Sukladno metodologiji UN društvena šteta od stradavanja u prometnim nesrećama u RH iznosi oko milijardu Eura godišnje.
Ako pri tom imamo u vidu zakonsku mogućnost (članak 292. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) da Vlada RH može Uredbom odrediti da se određeni dio od naplaćenih kazni za prometne prekršaje usmjeri u prometnu preventivu, opravdano možemo ustvrditi da financiranje svih aktivnosti i mjera za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa te smanjenje prethodno prezentirane društvene štete ne bi trebao biti problem.
Također smo mišljenja da se U Zakon o sigurnosti prometa na cestama treba vratiti institut privremene vozačke dozvole za vozače nakon provedene edukacije u AŠ i uspješno položenog ispita uz obavezu zadovoljavanja Programa sigurne vožnje u odgovarajućim Test & Trening centrima. Takvo zakonsko rješenje imali smo u ZSCP ali je nažalost ukinuto.
GDL
Galerija fotografija
Izvor fotografija/autor: Goran Stanzl, Pixsell
Tema: Novi pravci prometne sigurnosti. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
