U organizaciji časopisa ZAŠTITA i medijske tvrtke KONFA, 07. 06. 2022., u hotelu Westin u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom „SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA“.
U radu konferencije sudjelovali su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva policije – Služba za sigurnost cestovnog prometa g. Mirom Huljak i g. Željko Mršić Visoka policijska škola, prestavnik Centar za vozila Hrvatske g. Goran Košir te velik broj stručnjaka iz niza znanstvenih institucija i specijaliziranih gospodarskih subjekata. Konferenciji je bio nazočan i predstavnik Udruge Sigurnost u prometu g. Georg-Davor Lisicin.
Od niza zanimljivih stručnih izlaganja posebno bi izdvojio prezentaciju g. Huljaka „Sigurnost cestovnog prometa u RH – IZAZOVI“ s osvrtom na Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa RH od 2021. do 2030. godine. i aktualni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti cestovnog prometa koji je upućen na drugo čitanje u Hrvatskom Saboru, izlaganje g. Mršića na temu „Efikasnost kazni i žalbenih postupaka kod prekoračenja brzine“ te prezentaciju g. Košira „Stanje voznog parka i utjecaj na sigurnost“.
Gospodin Huljak prezentirao je i komentirao podatke o stanju sigurnosti cestovnog prometa posebno istaknuvši da je na dan 05. lipanj 2022. broj poginulih osoba u cestovnom prometu manji i u odnosu na isto razdoblje 2020. godine ( 5 poginulih manje/-5,6%) i 2021. godine (13 poginulih manje/-13,4%).
Ovako stanje sigurnosti cestovnog prometa svakako nas veseli, no mišljenja smo da je ono samo trenutno tako da krajem godine očekujemo ponovo broj poginulih i teško ozljeđenih osoba na razini koja RH godinama svrstava na dno ljestvice EU-27 (European Comision Mobility and Transport) ali i na nezavidno 48. mjesto od 53. analizirane države u svijetu po pitanju stanja sigurnosti cestovnog prometa (Zutobi Drivers Ed).
Što se tiče pristupa problematici sigurnosti cestovnog prometa i ostvarivanja ciljeva 50% smanjenja smrtno stradalih i teško ozljeđenih osoba provođenjem provođenjem mjera i aktivnosti 6. Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH od 2021. do 2030. godine, podjeljenih u 13. područja djelovanja, za čiju realizaciju je zaduženo 29 institucija i organizacija, opet izražavamo svoje mišljenje da tako koncipiran sigurnosni rad sa mnogo „odgovornih subjekata“ neće rezultirati ostvarenjem zacrtanih ciljeva, tim više što se nije odustalo od koncepta davanja ovlasti MUP-a za provođenje Plana i financiranje aktivnosti te utvrđivanja prijdloga zakonske regulative bez jasno definirane odgovornosti za (ne)ostvarenje ciljeva.
Gospodin Huljak se nastavno osvrnuo i na najvažnije izmjene i dopune ZSCP-a i to definiranje novih kategorija vozila i povećanje visine novčane kazne za prekršaj „neprilagođena brzina“ sa 500,00 na 1.000,00 kuna.
Gospodin Mršić u svojem izlaganju osvrnuo se na 30 godišnju praksu konstantnog povećanja iznosa novčanih kazni za prekršaje u prometu iznjevši mišljenje kako je visina kazne manje značajna od izvjesnosti kažnjavanja. Također je prezentirao kako se samo 3% utvrđenih prekrašaja odnosi na nepropisnu brzinu, a značajnih 20% na neprilagođenu brzinu. Osvrnuo se na provedeno ISTRAŽIVANJE UČINKOVITOSTI POSTUPKA PO PRIGOVORU NA OBVEZNI PREKRŠAJNI NALOG KOD PREKRŠAJA OGRANIČENJA BRZINE KRETANJA provedeno na 80 predmeta Prekršajnog suda u Zagrebu.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kakva je sudska praksa odnosno kaznena politika u odnosu na počinitelja prekršaja prekoračenja dopuštenih brzina. Posebno je zanimljivo da je istraživanjem utvrđeno znatno ublažavanje presuda nakon posljednje Novele ZSCP-a, kojima su znatno povećane kazne za ove prekršaje, uz dominantno obrazloženje da su utvrđene takve olakotne okolnosti koje opravdavaju izricanje kazne ispod zakonskog minimuma.
Gospodin Mršić stoga opravdano postavlja pitanje dali je vrijeme da se prestane sa pooštravanjem kazni te uspostavi svojevrsan dialog s vozačima, dežurnim krivcima za svo zlo u prometu? te nastavlja VRIJEME JE ZA VIŠE PREVENCIJE A MANJE REPRESIJE.
Prema našem mišljenju zanimljivi podaci i promišljanje te posebno podržavamo orijentaciju na prevenciju.
Gospodin Košir, predstavnik Centra za vozila Hrvatske, u svojoj prezentaciji „Stanje voznog parka i utjecaj na sigurnost“ osvrnuo se na zabrinjavajuće podatke o starosti hrvatskog voznog parka te sukladno tome značajno prisutnu tehničku neispravnost vozila.
Prosječna starost vozila kategoorije M-1 iznosi 13,04 godina, a 2/3 voznog parka starije je od 10 godina. Također zabrinjava podatak da je prosječna starost vozila koja se prvi puta registriraju u RH 7,5 godina, što je posljedica unosa, uglavnom starih vozila iz zemalja članica EU.
Kao posljedica takvog stanja glede starosti voznog parka, 20% ili svako peto vozilo je neispravno na redovnom tehničkom pregledu.
Povećanje prosječne starosti voznog parka, posebno dominantne kategorije vozila M-1, ima i štetan utjecaj na ekološki aspekt eksploatacije tako starih vozila, što se ogleda u neprihvatljivo velikoj emisiji CO2 i zravstveno vrlo štetnih krutih čestica u emisiji ispušnih plinova dizel vozila.
Dakako da je ovakvo zabrinjavajuće stanje tehničke ispravnosti vozila nedovoljno valorizirano kao jedan od čimbenika nastanka prometnih nezgoda jer je prema dostupnim podacima MUP-a za 2020. godinu odgovorna samo za manje od 1% nesreća.
Podaci o prosječnoj starosti vozila u EU (11,8 godina) dodatno ukazuju na potrebu iznalaženja i implementacije mjera koje bi doprinjele promjeni takvog stanja, odnosno „vraćanje na staro“kada je prije ulaska RH u EU, 2008. godine prosječna starost bila ispod 10 godina ili 2014. godine kada je iznosila 12,14 godina.
GDL
Link na prezentacije: https://zastita.info/hr/konferencije/sigurnost-cestovnog-prometa-2022/prezentacije-ceste 2022/