U utorak 25. veljače 2025. godine tradicionalno je održana Konferencija Jutarnjeg lista o sigurnosti cestovnog prometa, posebno u urbanim područjima.
Sudionike skupa uvodno su pozdravili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova g. Davor Božinović i glavni urednik Jutarnjeg lista g. Goran Ogurlić.
Konferenciji su nazočili i predstavnici Udruge Sigurnost u prometu g. Petar Rakamarić, Georg-Davor Lisicin i Ivan Kesić.
Ministar Božinović posebno je istaknuo da unatoč rastu broja vozila i broju mladih vozača u cestovnom prometu broj poginulih osoba u prometnim nesrećama je u padu. Također je naglasio značaj edukacije svih sudionika u prometu jer svaka educirana osoba znači razliku između života i smrti. Na kraju je naglasio kako je sigurnost cestovnog prometa jedno od najvažnijih pitanja danas.
Uslijedilo je vrlo interesantno obraćanje g. Antonia Avenoso-a, izvršnog direktora Europskog vijeća za sigurnost prometa o strateškom okviru EU za sigurnost na cestama kojim je utvrđen cilj do 2030. godine prepoloviti broj poginulih osoba i teških ozljeda istaknuvši da je 2023. godine u EU u prometnim nesrećama izgubilo život 20.400 ljudi, teško ozlijeđeno 110.000 ljudi. Pri tom je naveo da je Švedska vodeća članica EU po sigurnosti prometa na cestama sa 22 poginule osobe na milijun stanovnika, dok je Hrvatska sa 71 smrtno stradalih četvrta od kraja, ispred Litve 75, Rumunjske 81 i Bugarske 82.
Također je nazočne upoznao sa preporukama EU:
- stavljanje sigurnosti na cestama među glavne prioritete rada institucija
- osnivanje agencije za sigurnost cestovnog prometa
- revizija propisa/direktive o tehničkim pregledima vozila
- ograničenje brzine romobila na 20 km/sat
- minimalna dob za vozača romobila 16 godina
- zabrana konzumacije alkohola
- obvezno nošenje kaciga
Stanje sigurnosti cestovnog prometa 2023. godine ukratko je prezentirao g. Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije posebno istaknuvši da je prošle godine u prometnim nesrećama poginulo 239 osoba što je najmanje u posljednjih šezdesetak godina, a 35 osoba ili 12,8% manje nego 2023 godine. Također je smanjen broj lakše ozlijeđenih osoba za 70 ili 0.6%, ali je povećan broj teško ozlijeđenih osoba za 49 ili 1,5%.
Osim iznošenja i drugih relevantnih podataka za sigurnost cestovnog prometa posebno je istaknuo da je svaka treća poginula osoba vozač mopeda ili motocikla što ovu skupinu sudionika u prometu svrstava među najrizičnije, a kao glavni uzrok stradavanja istaknuo je neprimjerenu brzinu.
Mr.sc. Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, u zanimljivom izlaganju osvrnula se na problematiku stresa vozača koji razvija zbunjenost, suženje svijesti i pažnje vozača te rezultira nesposobnošću shvaćanja prometne situacije i vremenskom i prostornom dezorijentiranošću. Kao posljedicu imamo agresivno ponašanje, što se naziva „road rage“ ili obijesna vožnja, a kojem uglavnom podliježu muškarci u dobi od 33 godine.
Mateo Crnković, voditelj projekta u AKD-u, predočio je „Izvještajno upravljački sustav putničkog i cestovnog prijevoza u cestovnom prometu“ koji razvija AKD., a Matija Bereček, voditelj odjela za procjenu štete motornih vozila Croatia osiguranja, održao je prezentaciju na temu umjetne inteligencije u procjeni štete na vozilima te utjecaja na sigurnost cestovnog prometa.
Nastavno je uslijedilo zanimljivo izlaganje dr.sc. Gorana Pejića, predsjednika Uprave Centra za vozila Hrvatske o značaju tehničke ispravnosti vozila u cestovnom, posebno gradskom, prometu, a time i važnost tehničkih pregleda vozila. Svaka osma nesreća sa poginulim osobama u EU uzrokovana je tehničkom neispravnošću vozila. Prezentirao je i poražavajuću statistiku starosti voznog parka jer je čak dvije trećine vozila u prometu starosti deset godina i više, dok je prosječna starost osobnih automobila viša od 13 godina. Na kraju je zaključio kako je cilj imati ispravna vozila tijekom cijelog razdoblja između dva tehnička pregleda te će CVH izdati brošuru za edukaciju vozača o načinu provjere ključnih dijelova vozila između dva tehnička pregleda.
Pametna prometna rješenja zazelene gradove predstavili su g. Roni Kranjec iz Telemacha i dr.sc. Krešimir Vidović iz Ericssona Nikola Tesla kojima bi se smanjile gužve i opterećenja cestovne infrastrukture u gradovima. Radi se o projektima modernizacije i poboljšanja javnog prijevoza kao alternative korištenju osobnog vozila i pametnim parkiranjem.
Tijekom panel rasprave Izv. prof. dr.sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti ustvrdio je da je prostorno planiranje osnovni problem realizacije kvalitetnih prometnih rješenja koja se često politiziraju radi ostvarivanja političkih bodova. Nastavno se kritički osvrnuo na aktualna prometna rješenja i najavljene investicije u prometnu infrastrukturu u Zagrebu kao što su podvožnjak Medpotoki, Jarunski most, Šarengradska, uspostavom jednosmjernog prometa Savska i Šarengradska, kao par jednosmjernih ulica, temeljem pozitivnog primjera zelenog vala. Također predlaže denivelaciju nekoliko raskrižja na Slavonskoj aveniji na kojima svakodnevno dolazi do prometnih zastoja/čepova.
Nastavno se g. Ševrović osvrnuo i na najavu pojedinih političara izgradnje zagrebačkog metroa. Zalaže se za moderne lake gradske i prigradske željeznice dobro integriranu sa tramvajskim sustavom.
U panel raspravi, koju je moderirao g. Dušan Miljuš, sudjelovali su još Željko Stepan, dipl.ing. građ., savjetnik na Građevinskom fakultetu u Zavodu za prometnice te g. Slaviša Babić, voditelj odjela za promet u Hrvatskim cestama.
Na kraju se uključio u raspravu i g. Georg-Davor Lisicin, dipl.ing.prometa, tajnik Udruge Sigurnost u prometu ponukan aktivnostima platforme CIVITAS i obraćanjem g. Antonia Avenoso, pitanjem zašto grad Zagreb još nije donio strateški dokument Plan održive urbane mobilnosti, čije donošenje je najavljeno još prije dvije godine, a kojim bi se utvrdio novi pristup o značaju i ulozi svih sudionika u gradskom prometu. Pješaci na vrhu, biciklisti, motociklisti i javni prijevoz, osobni automobili i posljednja teretna motorna vozila. Također je podsjetio na osnovno pitanje u planiranju rješavanja gradskog prometa, dali želimo grad za automobile ili grad za ljude.
Decidirani odgovor nije dobio od sudionika panela.
GDL
Posebno zabrinjavajući podatak o stradanjima najranjivijih skupina sudionika prometa u urbanim sredinama iz prezentacije g. Antonia Avenoso-a, od čak 66 % , potvrđuje potrebu za promjenom pristupa ili gledanja na problem iz druge perspektive odnosno sa stajališta pješaka ponajprije, pa onda dalje po učestalosti i riziku stradavanja. Svi smo mi u konačnici i u jednom trenutku pješaci pa je to najrašireniji oblik kretanja i sa te strane bi trebali započeti sustavno i sveobuhvatno rješavati probleme i smanjiti rizike kretanja u cestovnom prometu, kao i kolizije sa ostalih granama prometa. Ovakav stav i smjer je u sinergiji sa vizijom “0” sa kojom se djelovanje Udruge Sigurnost u prometu poistovjećuje, definira i ostvaruje aktivnosti.
