U današnje vrijeme sustavi provedbe zakona pokretani umjetnom inteligencijom revolucioniraju praćenje prometa – otkrivajući ne samo prekoračenje brzine, već i širok raspon opasnih ponašanja, od korištenja mobitela do kršenja sigurnosnih pojaseva, sve s neviđenom točnošću i učinkovitošću. Projekt #EDWARD na temu Primjena sigurnog prometnog sustava okupio je vodeće glasove i inovatore kako bi analizirali kako umjetna inteligencija, telematika i tehnologije u vozilima mijenjaju naš pristup brzini i sigurnosti.
Predstavnik udruge SUP 6. svibnja 2025. sudjelovao je u webinaru o upravljanju brzinom, koji se održava u suradnji s Redspeed Internationalom. Istraživali smo i diskutirali kako nova tehnologija transformira upravljanje brzinom i sigurnost na cestama. Pri smanjenju žrtava u prometu, tradicionalne metode provedbe zakona podržavaju niz novih inteligentnih rješenja.
Saznali smo od Toma Duckhama iz Redspeed Internationala o sljedećoj generaciji kamera za provedbu zakona i kako one potiču usklađenost i spašavaju živote.
Također smo se pozabavili potencijalom AI – inteligentne pomoći pri kontroli brzine (ISA), tehnologije koja se smatra jednim od najučinkovitijih novih alata za smanjenje žrtava. Uz uvide profesora Richarda Rowea sa Sveučilišta Sheffield, saznali smo kako bi ISA mogla smanjiti broj ozbiljnih nesreća do 30% – kao i utvrditi što je potrebno za ubrzanje njezine primjene u Velikoj Britaniji.
Daniel Ward iz Acorn Grupe predstavio je najnovije tehnologije u telematici crnih kutija – kako ovi uređaji ne samo potiču sigurniju vožnju i smanjuju troškove osiguranja, već i pružaju bogate podatke za informiranje budućih strategija sigurnosti na cestama. Diskutirali smo također i o problemima koje nose imobilizacija automobila nakon manje prometne nesreće i negativnog utjecaja na javnost u vezi upotrebe istih. Spomenuti su i realni primjeri gdje su poojedinci izgubili posao jer nisu mogli koristiti automobil koji je bio imobiliziran nakon manje prometne nesreće. Trebali bi usavršiti pristup pa da sve moguće situacije i scenariji budu uključeni u sustav primjene “crnih kutija”.
Daniel Ward je spomenuo potrebne korake u komuniciranju sa javnosti prilikom uvođenja sustava videonadzora i koje se točno podaci koriste sa postavljenih kamera u svojstvu izbjegavanja negativnih pogleda na tehnologiju video nadzora brzine (sigurnosnog razmaka, upotrebe mobitela i ostalih najbitnijih čimbenika sigurnosti – mogućih prekršaja vozača) u smislu zaštite osobnih podataka i podataka koji nisu potrebni za svrhu u koju su kamere i postavljene.
Richard Simon je postavio pitanje može li se ISA retroprilagoditi u starije modele vozila? Posebice za mlađe vozae koji često i voze starija i jeftinija vozila. Zaključak je kako bi cijena bila prepreka za mlade ljude koji žele retroprilagoditi automobil. Osiguranje je već skupo, zajedno s gumama, a rješenje bi bilo da Osiguravajuće kuće prilagode tarife i pomognu financijski prilikom ISA retroprilagodbe starijih vozilima jer su time i oni na dobitku!
Postoje i određene negativne karakteristike ISa može navesti vozače da ograničenja brzine tretiraju kao cilj i stoga brzina može biti neprikladna za uvjete na kolniku te dodatni ekrani na upravljačkoj konzoli mogu biti distrakcija sami po sebi pa je stoga vrlo važno pravilno i već u ranijoj dobi provoditi edukacije, već sa 15 – 17 godina kako bi se pravodobno navikli na upravljanje uz novu tehologiju a ne da ona ui stvari predstavlja problem. Robin Wachlin iz Uder 17 pathfinder project-a je istaknuo kako su evaluacijom utvrdili da su polaznici njihovog programa edukacije imali znatno manje sudara.
Tom Duckham je spomenuo korištenje AI tehnologija u mogućnosti prepoznavanja dubine potrebnog profila na gumama što je izvrsna ideja.
Diskusija se u tom trenutku okrenula i prema utjecaju istrošenih ili oštećenih guma na put kočenja.
Istraživanja pokazuju da:
• Prebrza vožnja: Vozilo koje se kreće brzinom od 96 km/h s istrošenim gumama ima isti zaustavni put kao i vozilo koje se kreće brzinom od 110 km/h.
• Pri brzini od 110 km/h istrošene gume dodaju 27,00 m ukupnom zaustavnom putu po mokrom kolniku.
Zaključak je kako bi trebali razmišljati izvan tradicionalnog pristupa brzini i ograničenjima brzine, odnosno dobiti potrebnu perspektivu i razviti simulacijske modele za testiranje mjera te dobro iskomunicirati prema javnosti i provesti opsežnu edukaciju prije uvođenja novih mjera. I nakon uvođenja je potrebno konstantno provoditi interne i eksterne evaluacije te prema potrebi prilagođavati uvođene mjere.
IN