U uređenijim državama sasvim je druga situacija nego kod nas. Velika Britanija ima drugačije planove za pooštravanje kazni. Vlada u koordinaciji s resornim ministarstvima razmatra prijedlog za novu vrstu prekršaja pod nazivom: izazivanje povreda neopreznom vožnjom. Preciznije, vozači koji skrive smrt opasnom, odnosno obijesnom vožnjom ili pod utjecajem alkohola ili neke droge morat će se suočiti s kaznom doživotnog zatvora. Dok druge određene sankcije uz postojeće novčane kazne bit će pojačane kaznom zatvora od 14 godina do doživotnog zatvora i to za izazivanje nesreće sa smrtno stradalom osobom pri velikim brzinama, upotrebom mobilnog uređaja, tj. prilikom razgovaranja tijekom vožnje i sl.
Vlada Britanije smatra kako je ovo potreban korak kojim bi se smanjio broj žrtava u prometu. Dok 95 % ispitanih građana smatra kako bi uvođenje novog prekršaja smanjio broj poginulih, ipak je to dio neke preventive, tako da bi se ne savjesni vozači ipak pridržavali zakona, a čak 70% ispitanika slaže se s tvrdnjom da bude doživotna kazna zatvora za uzrokovanje smrti brzom vožnjom, utrkivanjem ili korištenjem mobitela u vožnji.
Tijekom 2016. godine u Velikoj Britaniji osuđeno je 157 ljudi za izazivanje smrti opasnom vožnjom, a dok 32 osobe za izazivanje smrti pod utjecajem opijata.
Stanje u Hrvatskoj je zabrinjavajuće, jer proteklih godina smo svrstani među dvije-tri najgore zemlje Unije po broju smrtno stradalih u prometu.
Podaci pokazuju da od samog početka 2017. godine pa do rujna na području Republike Hrvatske poginulo je 63 osobe, što je za 19 osoba više nego za isto razdoblje prošle godine koje su uzrokovali vozači pod utjecajem alkohola, zbog nepropisane brzine ove godine do rujna poginulo je 15 osoba što je manje za 3 osobe za isto razdoblje prošle godine. A zbog brzine neprimjerene uvjetima poginulo je 78 osoba što je manje za 11 osoba za isto razdoblje prošle godine. Ipak su ovo samo neki podaci o posljedicama tih nesreća, dok nisu uzete u obzir i okolnosti koje su prethodile prometnim nesrećama. Jer ipak sveukupna brojka poginulih je zabrinjavajuća.
Zbog lošeg ustrojenog prometnog sustava i skandaloznog neučinkovitog pravosuđa zbog izvjesne djelomične korumpiranosti, nestručnosti i loše organiziranosti su rezultat lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama.
MUP koji je svjestan crne statistike provodi akcije diljem zemlje, no ipak prekršitelji su ipak korak ispred zakona, te su svjesni tih akcija, pa pokušavaju pridržavati prometnih pravila na mjestima gdje se provodi kontrola. Ipak akcije bi se trebale obavljati bez medijske najave, koristiti struku protiv ne savjesnih vozača te druge taktike kako bi im se stalo na kraj.
Postoji niz primjera drugih zemalja koje su uspješne u provođenju mjera sigurnosti cestovnog prometa, ali prije je potrebno riješiti unutarnje stanje u sustavu, jer tek onda bit će moguće sprovesti najbolje stanje prometne sigurnosti.
Ivan Rikard Belančić